O plovidbi Jadranom

Uvod
Kako Jadran na sjeveru gotovo dodiruje alpsko područje, to uzrokuje stanovite klimatske različitosti između sjevernog i južnog dijela. One nisu toliko zamjetljive ljeti, ali zimi se vremenske slike sjevera i juga često jasno razlikuju. Granica između dva lica istoga mora često se razabire prilično jasno - to je rt Ploča, znan među pomorcima i kao punta Planka, dvije milje južno od Rogoznice, na ruti od Šibenika prema Splitu.

Ciklone i anticiklone
Vremenske promjene na Jadranu diktira raspored ciklona i anticiklona nad srednjom i južnom Europom. Uobičajeni smjer kretanja ciklona nad Jadranom je od zapada prema istoku. Na svojoj prednjoj strani one donose vjetrove južnih smjerova (tada duž Jadrana najčešće puše jugo), s njima topliji i vlažan zrak, pa je vrijeme oblačno i kišno. Iza ciklone, s jačanjem anticiklone i njenim širenjem preko europskog kopna prema istoku, vjetar skreće na sjeveroistočne smjerove i donosi hladan i suh zrak, bura rastjeruje oblake, a nakon nje i privremenog zahlađenja vrijeme se stabilizira. Do nailaska nove ciklone prevladavat će vedro i mirno vrijeme, ljeti s umjerenim dnevnim vjetrom maestralom.

Ovakav je ritam izmjena za Jadran uobičajen, a razlikuje se tek po tome koliko često i kojim putanjama nailaze ciklone. Ljeti su rijetke i putuju uglavnom sjevernije od Jadrana, zimi snažne i duboke ciklone često putuju jedna za drugom s područja Genovskog zaljeva (tzv. genovska ciklona) i Tirenskog mora, pa preko južne Italije razno nad južni Jadran i dalje na jugoistok.

Razlike ljeti i zimi
Ljeti su razlike između sjevera i juga znatno blaže - dvije polovice jadrana spajaju se u tada jedinstveno klimatsko područje s mnogo toplih i sunčanih dana, visokim dnevnim temperaturama koje ublažavaju ugodni vjetrovi maestrali, niskim postotkom vlage i ne prevrućim noćima. Površinska temepratura mora uglavnom je cijelom duljinom Jadrana između 24^o i 26^o C.

Krajem ljeta razlike između sjevernog i južnog Jadrana postaju osjetne najprije noću, dok su dnevne temperature još neko vrijeme podjednake. Hladnije noći ubrzo dovode i do razlika u temperaturi mora, koje se s početkom rujna na sjeveru počinje brže hladiti. Mjesec dana kasnije pred Istrom će će se more već rashladiti i na 18^o i manje, a na jugu i dalje može biti 22^o C.

I temperature zraka zimi se prilično razlikuju. U Tršćanskom zaljevu i pod Velebitom snijeg uz more, nošen jakom burom, nije nikakva rijetkost, dok istodobno na Hvaru, Visu i Korčuli može biti posve ugodno vrijeme. Upravo tada, zimi, rt Ploča dokazuje da zaslužuje naziv klimatske granice - često se baš na njemu lome dva tipa vremena.

Morske mijene, struje i valovi
Plima i oseka u Jadranu su razmjerno malih amplituda i ne utječu bitno na sigurnost plovidbe. Ipak, za razliku od južnog dijela, gdje je razlika plime i oseke rijetko veća od 40 cm, što se više približavate sjevernom kraju Jadrana te će amplitude postati veće - uz Istru i u Tršćanskom zaljevu srednja ekstremna amplituda gotovo je 1m. U pojedinim uskim kanalima i zaljevima plima može za dugotrajnog i jakog juga izuzetno narasti, čak toliko da preplavi zidane obale u lučicama. Ova je pojava rijetka (češća zimi), a osobito je karakteristična za velike i duboke zaljeve južnog Jadrana. Za južna vremena plime su općenito pojačane, a za bure more je niže od prosjeka. Jadranske morske mijene su mješovitog karaktera i vrlo nepravilnih amplituda. Znatan učinak na njih ima i atmosferski tlak.

Morske su struje slabo izražene i u pravilu ne predstavljaju problem pri navigaciji. No o njima ipak treba voditi računa, jer u nekim uskim kanalima i prokopanim prolazima mogu dostići i 4 čvora brzine.

Valovi u Jadranu nisu onakvih visina kao na oceanima, ali to ne znači da ne mogu biti neugodni za manje brodove i brodice. Jugo stvara više valove nego bura (najveći izmjereni val juga od 10.8m, a bure 7.2m), no bilo bi posve pogrešno zaključiti kako su zato valovi juga opasniji. Upravo suprotno, valovi bure upola su kraći, a usto i znatno nepravilnijih amplituda, što znači da će brodski trup trpjeti mnogo veća naprezanja u valovima bure. Valovi maestrala postižu znatne visine na južnom dijelu Jadrana, a kod izuzetno pojačanog maestrala mogu dostići i do 4 m visine.

Vjetrovi Jadrana
Cijela istočna strana Jadrana obiluje posve osobitim lokalnim manifestacijama vremenskih mijena, naročito vjetrova. Od davnina je poznavanje sitnih znakova prirode temelj ribarskog i pomorskog života. Zato nećete pogriješiti ako upitate ribara kakvo će biti vrijeme do navečer ili sutra i gdje se najbolje vezati ili baciti sidro za noćenje.

Bura
Kao hladan vjetar, bura se okomito obrušava s uzobalnih vrhunaca prema moru. Pri tome podiže vodenu prašinu koja smanjuje vidljivost, a za čovjeka koji padne u more može biti kobna jer onemogućava disanje. Buru najavljuje "kapa" od oblaka koji kao da su se uhvatili za vrhove obalnih visokih planina - u sjevernom Jadranu Velebita, u južnom Mosora i Biokova. Nakon pojave "kape" do prvoga udara bure preostalo je vrlo malo vremena, a ovisno o žestini može se raditi o minutama ili najviše 2 sata.

Za male brodove ona je izrazito neugodna. Bez nje bi Jadran, a osobito sjeverni dio, bio puno pitomiji. Rijetko puše dulje od tri dana. Kad je lokalnog postanka može se ispuhati i za manje od 24 sata, no ako se radi o širokim, kontinentalnim rasporedima jake anticiklone i dubokih ciklona, zna potrajati cijeli tjedan (naročito zimi), a u tom razdoblju će nekoliko puta slabiti i jačati.

Nagla pojava bure jedna je od njezinih najopasnijih osobina, naročito za neiskusnije pomorce. Neposredno pred kopnom bura lako dostiže 40-50 čvorova, zimi i više. Kako donosi hladan i težak zrak, najradije pronalazi put prema moru kroz planinske rasjede i između viših masiva. Najveću snagu postiže tamo gdje je ubrzana ljevkastim reljefom kopna. Zato se od nje valja sklanjati u zaljeve usjećene pod planinom.

Jugo
Jugo je vjetar sa jugoistoka. Puše uzduž Jadrana, za nailaska ciklone nad jadransko područje. Donosi oblake i kišu. Tlak zraka pada. Razvija se sporo, obično se može primijetiti dva ili tri dana prije. Kako puše uzduž kanala, jugo razvija visoke, ali i dugačke valove. Obično traje znatno dulje od bure, pet do sedam dana. Zimi i dulje, nižući se u nekoliko naleta, a nebo se malo otvori.

Moguća su i takozvana suha juga, kad jugo puše više dana i ne donosi kišu, ali može biti olujne snage.

Maestral
Maestral je "dobar" vjetar, prijatelj osobito jedriličara i svih onih koji ljeti uživaju u moru jer razblažuje ljetne vrućine. To je dnevni termički sjeverozapadnjak što ga stvaraju razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Uobičajen je od proljeća do jeseni, a najjači u srpnju i kolovozu.

Obično se podiže oko 9 ili 10 sati ujutro, popodne dostiže najveću snagu, da bi zalaskom sunca naglo zamro.

Na sjevernom Jadranu maestral je općenito slabiji nego na njegovom južnom dijelu, gdje se u kanalima među otocima može razviti do snage koja je neugodna za male brodice.

Nevera
Na Jadranu je nevera, uz buru, zasigurno najneugodniji doživljaj, posebno za posade malih plovila. Nevere su termičke vrtložne oluje koje najčešće dolaze velikom brzinom sa zapada, s otvorenog mora, traju kratko i imaju veliku snagu u uskom području lijevo i desno od svoje putanje. Javljaju se gotovo isključivo ljeti, znatno učestalije kako se približava jesen.

Na najmanji predznak nevere treba bez odgađanja poduzeti potrebne korake, jer vremena je malo. Ako postoji mogućnost sklanjanja ustranu od putanje nevere, najbolje je umaći.

Prije nailaska nevere vlada potpuna tišina, a često u posljednjim minutama pred provalu zapuše vrlo kratkotrajno lagani vjetrić prema neveri - on odnosi od vas izdajnički zvuk grmljavine, što je dodatni razlog da su mnogi dočekali neveru nespremni.

Home | Charter - Svi brodovi | Slike | Kontakt i booking | Gdje je plovilo | U zadnji čas | O plovidbi Jadranom | Prijedlozi tura | Links | O nama